Dr Mahir Hadžić održao inspirativno predavanje na PMF-u

Jučer je Prof. Mahir Hadžić, profesor sa King's Collegea u Londonu, na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli održao veoma inspirativno i veoma dobro popularno-matematičko predavanje pod naslovom “Bressanova slutnja – koliko košta miješanje kafe i mlijeka”.

U prepunoj sali na PMF-u, gdje se tražila stolica više, tokom brzo proteklog sata predavanja, Prof. Hadžić se dotakao mnogih aspekata matematike, ali i fizike i inženjerstva, pokazujući tako studentima, ali i nastavnicima kako sve različite grane matematičke nauke jedna drugu nadopunjuju i ne ponašaju se “ostrvski” već zajedno mogu da čine jednu veoma jaku cjelinu koja omogućava rješavanje nakih od najtežih problema matematike, kao što je i Bressanova slutnja.

Posebno nam je drago da je veliki broj studentica i studenata PMF-a prisustvovao predavanju, te se time, nadamo se, dodatno motivisali u svom izboru profesije u fundamentalnim naukama, što će doprinijeti cjelokupnom razvoju nauke i naučnoistraživačkog rada u Bosni i Herzegovini i svijetu uopće.

Ispod možete naći izbor slika sa predavanja, te odabrane tekstualne i video priloge brojnih medijskih kuća koje su propratile ovo vanredno inspirativno predavanje na našem fakultetu.

Prilog Federalne televizije:


Prilog Slobodne Evrope “Od Tuzle do King's Collegea”

Prilog TV1 (od 15:38):


Prilog N1:


Prilog RTVTK:


Izvještaj Federalne televizije:

Na Tuzlanskom univerzitetu se obrazuju vrhunski matematičari i mladi stručnjaci za kojima vapi bosanskohercegovačko tržište. Mnogi od njih su svoje obrazovanje nastavili na prestižnim evropskim univerzitetima gdje su stekli zavidne naučne karijere. Povezivanjem naučne dijaspore i Prirodnomatematičkog fakulteta u Tuzli rezultati su još bolji pa se u oblasti informacionih tehnologija uskoro može očekivati otvaranje nekoliko stotina radnih mjesta.

Mahir Hadžić i Vedad Pašić jedni su od najuspješnijih bh. matematičara. Hadžić je osvojio srebrenu i dvije bronzane medalje na matematičkim olimpijadama, a Pašić je u Engleskoj bio među tri najuspješnija matematičara u svojoj klasi. Hadžić živi i radi u Londonu, gdje predaje na odsjeku za matematiku na King's Collegeu, a Pašić se vratio u BiH i postao dekan na PMF-u Tuzli, gdje pokušava povezati bh. naučnu dijasporu s Tuzlanskim univerzitetom. Sve kako bi podstakli mlade matematičare i naučnike da postižu vrhunske rezultate.

“Veza između naše naučne dijaspore i naše naučne elite u BiH doprinosi stvaranju kohezije koja generiše protok misli. Generiše veze koje će obogatiti obrazovni sistem i u BiH i dozvoliti mladim ljudima da razumiju i shvate koji su to standardi dobrog naučnog rada u svijetu”, kazao je Hadžić.

Iskustva i vrhunsko znanje Bosanaca, poput Hadžića, mogu umnogome pomoći mladim matematičarima koji stiču znanje na domaćim univerzitetima, pa su stručna predavanja dokazanih talenata jedan od prioriteta obrazovne politike Tuzlanskog univerziteta.

“BiH ulaže u nauku u promilima svoga GDP-a, dok je prosjek EU preko tri posto. Naravno, mi nismo EU, ali 0,1 posto cjelokupnog GDP-a apsolutno nije dovoljan. Budući da nema novaca, onda se, naravno, ljudi i ne bave toliko naukom”, naglasio je Pašić.

A da se značajnije ulaganje u nauku isplati pokazuje i otvaranje doktorskog studija matematike koju su podržali resorno Ministarstvo i Kantonalna vlada. Time će se odgovoriti zahtjevima tržišta na kojem će u oblasti matematike, IT-a, biotehnologije i interdisciplinarnih fundamentalnih nauka biti otvoreno više stotina radnih mjesta. Stoga je neophodno da vlast najozbiljnije shvati predloženi zakon o naučnom istraživanju kako bi njegova konkretna primjena doprinijela bržem razvoju ekonomije i smanjenju nezaposlenosti.

Izvještaj televizije N1 :

Prirodno-matematički fakultet u Tuzli bio je danas domaćin predavanju Mahira Hadžića, predavača i istraživača sa Odsjeka za matematiku King's College iz Londona.

Hadžić je održao zanimljivo predavanje na temu “Bressanova slutnja – ili koliko košta miješanje kafe i mlijeka?”

Mahir Hadžić srednju školu završio je u Tuzli, fakultet u Beču, doktorat u Americi. Vlasnik je srebrene medalje sa Internacionalne matematičke olimpijade u Washingtonu, dvije bronzane medalje iz Koreje i Rumunije.

“Rad, zalaganje, mukotrpan rad. Bilo ko u Tuzli i u BiH ima te preduslove. Dakle, kvalitet dolazi iznutra zalaganjem. Drugi faktor je poštenje i inetgritet. Dakle, morate biti posvećeni onom što volite i raditi to na jedan ozbiljan i pošten način. I treći faktor je razvoj kritičke misli”, kazao je Hadžić za N1.

Kontakt i razmjena informacija između naučne dijaspore i domaćih naučnika, obogaćuje obrazovni sistem u našoj zemlji gdje ima talenata, ali ne i sredstava.

“Više saradnje sa ostalim državama, onda da se neke stvari više finansiraju. Ovdje kada ljudi žele ići na neke konferencije ili izdaju neki naučni rad, moraju platiti iz svog džepa”, ocijenila je Ajla Nurkanović, studentica Prirodno matematičkog fakulteta Tuzla

I pored svih nedostataka školstvu , Vedad Pašić dekan PMF-a , vratio se u BiH nakon studija u Londonu gdje je bio među tri najbolja studenta u klasi. Ulaganje u nauku, za njega je jedini izlaz.

“BiH trenutno u nauku ulaže u promilima svog GDP-a. Dok je projesk EU preko tri posto, mi nismo EU, ali 0,1 posto GDP nije dovoljno apsloutno. Budući da nema novaca, naravno da se onda ljudi ne bave naukom. To je jednostavna računica. Ulaganje u nauku nije izgubljeni novac, to se iznova i iznova vraća”, smatra Vedad Pašić, dekan PMF-a.

Iako je danas bio gost, Mahir je, kako sam kaže, ipak je domaći naučnik.

“Mi imamo niz problema koji su ekonomske, obrazovne i druge prirode. Način da se to prevaziđe je kooperacija, a ne nužno razmišljanje o povratku i odlasku.”

Brojni studenti Prirodno matematičkog fakulteta dobili su stipendije i magistarske i doktorske radove, rade u evropskim zemljama. Dobili su tamo šansu koje ovdje nisu našli.

Zanimljivo za matematičre je da su oni deficitaran kadar u Tuzlanskom Kantonu. Osim u obrazovnim institucijama, zapošljavaju se u IT sektoru, finansijama, bankama. Kako nam je kazala uprava fakulteta, nedavno su dobili potražnju za 15 matematičara, a oni na četvrtoj godini, imaju samo sedam.