U organizaciji Odsjeka za biologiju i Centra za savremena biološka istraživanja obilježen je Međunarodni dan biodiverziteta 22.5. 2025. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Tuzli u vidu stručnog skupa pod nazivom Harmonija s prirodom i održivi razvoj.
Ovaj značajan datum su proglasile Ujedinjene nacije kao spomen na usvajanje teksta Konvencije o biodiverzitetu čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina. Skup je otvorio dekan PMF-a prof. dr. Isat Skenderović koji se obratio studentima, profesorima, predstavnicima Ministarstva za prostorno uređenje i zaštitu okolice Tuzlanskog kantona, Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK, organizacija civilnog društva, profesorima osnovnih i srednjih škola.
U okviru programa obilježavanja održana su edukativna predavanja na temu Naše zmije, sa posebnim fokusom na to kako razlikovati otrovnice od neotrovnica i ulozi zmija u prirodi (prof. dr. Avdul Adrović) i na temu Biološki
diverzitet Bosne i Hercegovine nekad i sad (prof.dr. Elvira Hadžiahmetović Jurida). Aktivno učešće u skupu su uzeli studenti biologije u pripremi poster prezentacija na temu značajnih endemskih vrsta Bosne i Hercegovine. Studenti su na slikovit način ukazali na biodiverzitet područja koji nas okružuje dajući jasne poruke da moramo veći akcenat dati na održavanje i zaštitu istih u našim staništima. U posebnom fokusu obilježavanja bio je biološki diverzitet Majevice, gdje se u okviru održane panel diskusije Majevica – zaštićeno područje raspravljalo o dosadašnjim i pravcima budućih bioloških istraživanja ovog područja. Panelisti su bili prof.dr. Jasmina Kamberović, Mr.sc. Rusmir Djedović i MA Radenko Nešković. Istaknuto je da je područje Majevice jako zanimljivo s biološkog aspekta. Riječ je o peripanonskom području, gdje se na vrlo svojevrstan način spajaju ekosistemi prostrane panonske regije i brdskih pejzaža BiH. Evropska unija od Bosne i Hercegovine zahtijeva zaštitu 17% površine, dok Agenda 30 Konvencije o biodiverzitetu 30% zaštićene površine. BiH je trenutno oko 4% površine. Prema projektu za Naturu 2000 mrežu, Majevica je prepoznata kao potencijalno Natura 2000 stanište, odnosno ima potencijal da bude zaštićeno područje i postane dio evropske mreže zaštićenih područja. U prilog ovoj konstataciji idu nalazi ugroženih, endemičnih i strogo zaštićenih biljnih vrsta na Majevici.
Preliminarna floristička istraživanja Majevice ukazuju da područje oko Lopara naseljavaju strogo zaštićene biljne vrste, a posebno orhideje (Nešković, R.). Iznimno je značajno prisustvo stenoendemskih vrsta BiH, bosanske zvončike i gregersenove mlječike, te brojnih ugroženih vrsta, širokolisne veprine, oštrolisne veprine, lovorolisnog likovca, torinske lazarkinje, božikovine. Mjere zaštite zaštićenih vrsta BiH propisuju da se ove vrste očuvaju zaštitom staništa vrsta i zabranama direktnog ugrožavanja. S tim u vezi u procjeni uticaja na okoliš planiranih poduhvata na Majevici, rijetka staništa i konzervacijski značajne vrste se moraju uzeti u obzir (Kamberović, J.). Osim toga, geobiverzitet i biodiverzitet treba zajedno posmatrati, jer je geološka podloga osnov za razvoj i održavanje vrsta (Djedović, R.0).
U vezi sa navedenim, Gradsko vijeće Tuzla je prepoznalo potrebu detaljnijih istraživanja uticaja rudarenja litijuma na Majevici na okoliš, ali ovo područje svakako treba da bude paralelno i konstantno u fokusu daljnih bioloških istraživanja (Bećirović, D.). Nove izmjene Zakona o zaštiti prirode Bosne i Hercegovine omogućavaju gradskim i općinskim vijećima da preduzmu aktivnosti zaštite područja od treće do šeste kategorije, zbog čega je neophodno da buduće lokacije zaštite pravovremeno budu prepoznate u Prostornom planu TK. Navedeno je da su na Majevici od velikog interesa zaštita područja pokrivena očuvanim šumskim ekosistemima bukovih šuma sa širokolisnom veprinom, zatim područja panonsko-balkanskih dubrava sa hrastom sladunom i cerom, i klisurasta područja s ugroženim i endemskim vrstama (Kamberović, J.).
Poruka skupa je očuvanjem biodiverziteta doprinosimo i očuvanju nas samih.
