Studenti četvrte godine Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli, odsjek Biologija su u skladu sa planom i programom iz predmeta Ekologija biljaka realizovali trodnevnu terensku nastavu obilaskom značajnih lokacija od sjeveroistočne, preko srednje do sjeverozapadne Bosne i Hercegovine.
Studenti su bili predvođeni predmetnom nastavnicom, dr.sc.doc. Jasminom Kamberović, asistenticom Zoranom Lukić i laboranticom Neerminom Osmanović, dok je u realizaciji terenske nastave svojim angažmanom značajno doprinijela predstavnica četvrte godine, studentica Alma Mosorović.
Cilj terenske nastave bio je edukacija o florističkim i vegetacijskim karakteristikama ekološki zanimljivih terena sjeveroistočne, srednje i sjeverozapadne Bosne. Obiđene su lokacije na Konjuhu, Krivaji, Jajcu, Plivskim jezerima, Nacionalnom parku „Una“, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Otoci i Novom Gradu. Studenti su u prirodnom okruženju izučavali vegetaciju reliktnih borovih šuma i endemskih biljnih vrsta na ofiolitskom kompleksu, uzorkovali algološki materijal, upoznali se sa načinima formiranja sedrotvornih formacija, tipičnim billjnim zajednicama brzih rijeka, vegetacijskim zajednicama stajaćica na Plivskim jezerima, problemima održavanja sedrotvornih formacija na Plivskim vodopadima, studirana je također vegetacija pukotina stijena na zidinama tvrđave. Posjeta Nacionalnom parku „Una“ je bila ključni cilj terenske nastave, u okviru koga su studenti upoznati sa vegetacijskim karakteristikama ovog iznimno značajno područja za Bosnu i Hercegovinu. Obilazak terena od Orašca prema Štrbačkom buku, snimanje vegetacije termofilnih šuma hrasta cera, vegetacije sipara, pukotina stijena sa predstavnicima endemskog biljnog svijeta, šuma crnog i bijelog graba, sedrotvornih formacija, termofilnih livada i aluvijalnih šuma uz rijeku Unu su samo neke od aktivnosti koje su studenti realizovali u okviru terenske nastave iz ekologije biljaka.
˝Ono što rijeku Unu čini posebnom i u čemu smo zaista uživali jeste njen kaskadni tok, uzrokovan postojanjem sedrenih barijera, a raznolikost slapova prava je atrakcija za fotografisanje. S obzirom da je ovo područje bogato sedrom, za naše studente je od velikog značaja to što su mogli da vide kako ustvari izgledaju staništa na sedrenim slapovima, da su to uistinu posebni i drugačiji biotopi koji obiluju biljnim vrstama (42), algama (25) i mahovinama (17)˝ – studentica četvrte godine Lejla Alibašić:
Direktor Nacionalnog parka „Una“ Amarildo Mulić je studentima održao pozdravni govor i prezentaciju o dosadašnjim i planiranim aktivnostima u Nacionalnom parku.
Direktor Mulić je istakao da je veoma ponosan na to što upravo mladi ljudi, studenti biologije, prepoznaju značaj posjete i istraživačkog rada u zaštićenim područjima i istakao činjenicu da je uspostavljanje saradnje između javnih institucija zaštićenih područja i visoko obrazovnih institucija put prema efikasnijem očuvanju prirodnih dobara kojima Bosna i Hercegovina uistinu raspolaže.
Povratak prema Tuzli je organiziran preko Bosanke Krupe i Zelenih otoka, Bosanske otoke i ušća rijeke Sane u Unu – Novog Grada.
